Hrana bogata jodom

Našem telu je potrebno mnoštvo minerala iz prirode, vitamina i drugih hranjivih materija kako bi funkcionisalo na pravi način. Nedostatak određenih materija dovodi do razvoja mnogih bolesti, a njihov deficit uglavnom potiče od nepravilne ishrane. Ljudsko telo nije u stanju da samo proizvede optimalne količine dovoljne za pravilan rast, razvoj i funkcionisanje, te se hranjive supstance uglavnom unose putem hrane, koja mora biti kvalitetna. Najbolji izvori minerala su domaći proizvodi, hemijski netretirani i neprerađeni.

Jod je mineral koji je odgovoran za pravilan rad endokrinog sistema u organizmu. Pravilna aktivnost hormona, koji regulišu mnoge aktivnosti u našem telu, uslovljena je svakodnevnim unosom joda. Najbitniji je za rad tireoidne žlezde, gde nedostatak može uticati na pojavu gušavosti, odnosno hipoterioze, oboljenja koje dovodi do uvećanja štitaste žlezde. Tireoidna, odnosno štitasta žlezda je pokretač mnogih procesa u telu. Bitna je za normalan rast, psihički i fizički razvoj i pravilno funkcionisanje metabolizma. Takođe je bitan i za pravilan mentalni razvoj dece, i sprečava nastanak i razvoj raznih oblika retardacije. Posebno je bitan u ishrani trudnica radi pravilnog razvoja tireoidne žlezde kod bebe i njenog normalnog funkcionisanja.

Hrana bogata jodom

Napomenuli smo da je optimalan nivo joda u organizmu potreban i za rad nervnog sistema. Deficit jod je okidač za pojavu psihičkih oboljenja, počev od letargije, anksioznosti, pa do razvoja depresije. Osim toga, manjak joda utiče na pojavu steriliteta i kod žena i kod muškaraca. Već pomenuta gušavost koja nastaje usled nedostatka joda, kod žena sprečava pojavu ovulacije, a kod mučkaraca utiče na proizvodnju spermatozoida.

Prirodni izvori joda

Ljudima je uglavnom prva asocijacija na jod – so. Svetska zdravstvena organizacija je propisala obavezno jodiranje soli kako bi jod bio prisutan u ishrani jer se so koristi svakodnevno. Naravno, u umerenim količinama. Mleko i mlečni proizvodi predstavljaju značajan izvor joda. Preporučuje se konzumiranje svežeg mleka, jer kuvanjem jod iz njega gubi na nutritivnoj vrednosti. Sveže, nekuvano mleko ne prija svakome, te bi valjalo da razmotrite druge izvore joda ukoliko imate problema sa varenjem ili gasovima. Sveži sir, pogotovo onaj od kozjeg mleka takođe je dobar izvor joda. Pored joda, ova namirnica obiluje kalcijumom i proteinima, a sadrži i veći procenat vode, te je stoga laka za varenje i idealna za konzumiranje u toku dijeta.

Usled nekonzumiranja mleka i mlečnih proizvoda, vegeterijanci uglavnom imaju deficit joda, te im se preporučuje da ga u organizam unose u malo većim količinama, iz povrća i voća. Najbolji biljni izvori joda su brusnice, pasulj, krompir, banane, maline… to su namirnice koje su nam lako dostupne, i koje bi trebalo uvrstiti u svakodnevnu ishranu. Za užinu možete jesti voće, a bareno povrće za vešeru ili neki laganiji ručak. U ogromnim količinama, jod se nalazi u morskim plodovima i algama, koje nisu zastupljene generalno u ishrani na našim područjima. Još nedozreli plodovi oraha su takođe značajan izvor joda. Njih možete konzumirati svakodnevno u kombinaciji sa medom, kako bi ublažili gorčinu.

Usled hroničnog nedostatka joda, mogu se konzumirati i razni suplementi i dodaci ishrani na bazi joda. Ovo je ipak samo privremeno rešenje. Najbolje je prilagoditi ishranu, konzumirati kvalitetne i domaće namirnice duži vremenski period, kako bi se nivo joda u organizmu ustalio.

Sponzorisano:

Loading...