Sadnja, uzgoj i sorte krompira

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka koja se masovno uzgaja širom sveta i koristi se u ishrani ljudi i domaćih životinja, zahvaljujući podzemnom stablu koje je bogato skrobom. Vodi poreklo iz Južne Amerike, tačnije, sa Anda, a Španci su ga preneli u Evropu sredinom 16. veka. Tokom istorije krompir je bio izuzetno važan deo ljudske ishrane.

Krompir se nalazio kako u jelovnicima kraljeva, tako i sirotinje. Podjednako dobro uspeva na zemljištima ispod nivoa mora u Holandiji i na 4800 metara nadmorske visine u Andima, u Peruu.

Uslovi za uspevanje

Iako je u našim krajevima i u svetu krompir široko rasprostranjen, potrebni su mu specifični uslovi da bi uspeo. Nije mu potrebno puno svetlosti. Što je spoljašnja temperatura veća, period klijanja je kraći. Već na temperaturi od 7 ili 8 stepeni krtole u zemljištu počinju da klijaju, ali to klijanje dugo traje. Pri temperaturi od 10 do 12 stepeni krompir niče za 23 dana.

Sadnja, uzgoj i sorte krompira

Krtole se najbolje stvaraju na temperaturi od 15 do 18 stepeni. Svaka temperatura iznad ili ispod ovih granica izaziva usporavanje zametanja krtola. Temperature od 1 do -3 stepena potpuno uništavaju nadzemnu masu krompira, ali se kasnije opet pojavljuju novi izbojci nerezervnih okaca. Nasuprot tome, na veoma visokim temperaturama (20 do 25 stepeni), krompir se degeneriše i često bude inficiran virusima.

Vlaga

Kada je vlaga u pitanju, krompir ima veoma specifične zahteve. Postoje tri perioda koji su značajni za potrošnju vode: prvi je od nicanja do cvetanja, drugi od cvetanja do završetka rasta nadzemnog tela i treći od završetka rasta nadzemnog dela do vađenja.

U prvom periodu krompir ne zahteva puno vlage, budući da u materinskim krtolama i zemljištu ima dovoljno vode za razvoj biljaka do perioda cvetanja. U drugom periodu obično se stvara oko tri četvrtine ukupnog prinosa krtola, a da bi se to postiglo, potrebno je dosta vode, odnosno padavina, i to ravnomerno raspoređenih. Treći period ne zahteva puno vage jer se tada stvara 25% ukupnog roda krtola.

Mesto u plodoredu

Krompir je jedna od retkih ratarskih kultura koje uspevaju u monokulturi, pod uslovom da se vrši obilno đubrenje i blagovremena obrada. Međutim, budući da je u monokulturi izložen velikom broju bolesti i da mu prinos tako opada, preporučuje se da se uzgaja u plodoredu. Na istom mestu može opet da se sadi tek nakon tri ili četiri godine. U najbolje preduseve spadaju crvena detelina, gravno-detelinasta smesa, lucerka i jednogodišnje leguminoze.

U našim krajevima krompir se obično gaji posle ozimih strnih žita, pšenice i raži. Krompir je odličan predusev za mnoge ratarske biljke jer ostavlja zemjište u dobrom stanju i bez korova.

Zemljište

Krompir najbolje uspeva na plodnom, dubokom i rastresitom zemljištu, koje propušta vazduh i bogato je humusnim materijama. S druge strane, humusno-ilovasta zemljišta, kao i teška, glinovita i zbijena zemljišta nikako nisu pogodna za sadnju krompira, naročito ako je podzemna voda visoka. Najbolje vrste zemljišta za uzgoj krompira su planinske crnice, aluvijum i černozem. Dobro uspeva i na šumskim krčevinama.

Obrada zemljišta je veoma značajna u uzgoju krompira. Najmanja dubina obrade zemljišta za krompir je 25 do 30 cm, a kod zemljišta kod kojih je zbog osobina nemoguće orati na toj dubini, vrši se kombinacija oranja i podrivanja. U ravničarskim krajevima, na zemljištu s dubokim humusnim slojem, osnovna obrada se vrši na dubini od 30 do 40 cm, dok u brdsko-planinskim krajevima, na zemjištima na nagibima, dubina osnovne obrade je najčešće 30 cm. Kraj leta i početak jeseni je vreme kada se obrađuje zemljište za krompir. Pre početka sadnje potrebno je izravnati zemjište lakom drljačom ili valjkom da bi sadnja bila ujednačena, što je veoma bitno za razvoj krompira, negu i vađenje.

Sadnja krompira

Za sadnju krompira se biraju zdrave i zrele krtole, težine oko 50 do 60 g. Moraju se sortirati po krupnoći i takođe moraju imati ujednačen prečnik. Sortiranje se vrši pomoću sita sa četvrtastim otvorom, čije su dimenzije 28×35, 35×45 i 45×55 mm.  Krompir se sadi kad je temperatura zemljišta 4-5 stepeni, U ravničarskim predelima sadnja se vrši od sredine marta do početka aprila. Što se tiče brdsko-planinskih predela, krompir se sadi od 1. do 20. aprila na srednjim visinama, a na velikim visinama od 20. aprila do 10. maja.

Navodnjavanje

Krompir se navodnjava gde god je to moguće, iz brazda ili veštačkom kišom. Rane sorte je potrebno navodnjavati od sredine maja do kraja juna, srednjostasne u junu i julu, a kasne od sredine jula do početka avgusta. Jedno zalivanje treba da sadrži od 40 do 60 milimetara vode, a posle svakog zalivanja vrši se prskanje protiv plamenjače.

Sorte krompira

Dezire (Desiree). Srednje kasna sorta, čije su krtole izduženo-ovalnog oblika, pokožica je crvena, meso svetložuto, a okca srednje duboka. Veoma je adaptivna sorta i otporna je na sušu. Ima priično visok sadržaj suve materije, a cvetovi su svetle crvenoljubičaste boje. Veoma je osetljiva na plamenjaču lista, a slabije na plamenjaču krtole.

Kenebek. (Kennebec). Takođe srednje kasna sorta. Krtole su ovalnog oblika, svetložute pokožice, belog mesa i plitkih okaca. Ova sorta je veoma pogodna za kuvanje i pravljenje pirea. Sadržaj suve materije je visok. Krtole brzo pozelene pri izlaganju svetlosti. Sorta kenebek je srednje otporna prema plamenjači lista, dok je veoma osetljiva prema plamenjači krtola.

Kondor. Srednje rana sorta, sa veoma krupnim krtolama izduženo-ovalnog oblika. Pokožica je crvene, a meso bledožute boje. Okca su srednje duboka. Veoma je adaptivna i visokoprinosna sorta i pogodna je za stonu upotrebu. Sadržaj suve materije je srednji do nizak. Veoma je otporna na plamenjaču lista, stabla i krtola.

Jerla (Jaerla). Rana sorta sa veoma krupnim krtolama izduženo-ovalnog oblika. Pokožica i meso su bledožute boje, a okca su veoma plitka. Ova sorta je visokoprinosna. Sadržaj suve materije je nizak do veoma nizak. Srednje je otporna prema plamenjači lista i krtola.

Kleopatra. Rana sorta, čije su krtole ovalnog oblika, pokožica je glatka i crvena, a meso bledožuto. Okca su plitka. Sadržaj suve materije je srednji do nizak. Pogodna je za preradu u čips i pomfrit. Osetljiva prema plamenjači lista, otpornija prema plamenjači krtola.

Brajt. Srednje rana do srednje kasna sorta. Krtole su okruglo-ovalnog oblika, pokožica i meso su bele boje, dok su okca plitka. Ova sorta je pogodna za pripremu čipsa i pomfrita i ne menja boju tokom kuvanja.

Raja. Takođe srednje rana do srednje kasna sorta, sa krtolama ovalnog oblika, crvenom pokožicom, žutim mesom i plitkim okcima. Otporna je prema plamenjači lista, sadržaj suve materije je visok, pogodna za proizvodnju čipsa.

Agrija (Agria). Srednje kasna sorta, sa krupnim krtolama izduženo-ovalnog oblika. Pokožica je žuta, a meso tamnožuto. Okca su plitka. Ova sorta daje visok prinos i pogodna je za pripremu čipsa, pomfrita i pirea, kao i za stonu upotrebu. Sadržaj suve materije je srednji do visok. Osetljivost prema plamenjači lista je srednja, a prema krtolama veća.

Riviera. Veoma rana sorta, sa ovalnim krtolama čije je meso svetložute boje. Veoma je prinosna sorta, pogodna je za pripremu čipsa, pomfrita, pirea, kao i za stonu upotrebu. Sadržaj suve materije je srednji do visok. Srednje osetljiva prema plamenjači lista, slabije osetljiva prema plamenjači krtola.

Sponzorisano:

Loading...