Živinsko meso – najbolje meso za vaše zdravlje

Živinsko meso je nazastupljenija vrsta mesa u ljudskoj ishrani, prisutna već vekovima u kuhinjama širom sveta.

Njegov lagan, neutralan ukus pruža kuvarima mogućnost eksperimentisanja i kombinovanja sa mnoštvom drugih namirnica. Meso živinezato je pogodno za spremanje raznih predjela, užina i glavnih jela.

Takođe, živinsko meso je visokokvalitetna hrana bogata raznim korisnim sastojcima.

Zdravstvene prednosti živinskog mesa

Živinsko meso sadrži biološki visokokvalitetne belančevine, koje predstavljaju sastavni deo svake ćelije u našem organizmu. Belančevine su jako važne za rast i obnavljanje tkiva, za razvoj mišićne mase, za pravilan rad srca i krvotoka, za normalno funkcionisanje mozga, za zdravlje kože, kose i noktiju.

Još jedan važan sastojak živinskog mesa su i nezasićene masne kiseline, koje spadaju u „dobre“ masti i obezbeđuju normalno funkcionisanje organizma. Naročito su značajne za izgradnju ćelijskih opni u mozgu, a samim tim i za razvoj čitavog nervnog sistema. Njihov nedostatak može biti jako opasan, jer dovodi do mentalnih smetnji i razvoja metaboličkih oboljenja.

U mesu živine zastupljeni su razni minerali, pre svega gvožđe, veoma važan oligoelement. Ono je neophodno za izgradnju crvenih krvnih zrnaca, za razvoj mišića, za stvaranje ćelijskih enzima koji obezbeđuju proces ćelijskog disanja. Ovaj mineral podstiče rast, jača imunitet, čuva tonus kože, sprečava zamaranje.

U živinskom mesu ima i cinka, koji igra važnu ulogu u sintezi DNK, što ga čini korisnim za normalan rast i razvoj. Deficit ovog minerala u organizmu može izazvati niz negativnih posledica po zdravlje (zastoj u rastu, zakasnelo polno sazrevanje, impotencija, dijareja, gubitak apetita, gubitak kose i sl.).

Selen je takođe prisutan u živinskom mesu. To je esencijalni oligoelement koji brani naš organizam od štetnog dejstva slobodnih radikala, što ga čini jako korisnim u prevenciji malignih bolesti. Takođe, ovaj mineral umanjuje rizik od astme, arteroskleroze, bolesti štitne žlezde, od oboljenja očiju.

Najzad, u mesu živine sadržan je i magnezijum. To je mineral koji predstavlja glavni sastojak ljudskih kostiju. Važan je za zdravlje zuba, presudan u prevenciji osteoporoze, blagotvoran kod nesanice, grčeva u mišićima, kod srčanih oboljenja i oboljenja krvnih sudova.

Živinsko meso bogato je i vitaminima. Pre svega, vitaminom A, kao i vitaminima B grupe: tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina, piridoksin i kobalamin.

Vrste živinskog mesa

Pileće meso je zastupljeno u ljudskoj ishrani više od 5.000 godina. Domaća kokoš dobijena je pripitomljavanjem istočnoazijske divlje kokoši banvik. U Kini je počela da se uzgaja oko 1.400 godine p.n.e. Danas je piletina zastupljena u celom svetu i predstavlja najpopularniju vrstu mesa. Može se pripremati na bezbroj načina, izvrsnog je ukusa i ima bogatu nutritivnu vrednost. Kao najpopularnija vrsta mesa, piletina je oduvek predstavljala primarni izvor proteina u ljudskoj ishrani. Odlična je zamena za crveno meso.

Pačje meso je veoma cenjeno, naročito na Dalekom istoku, odakle potiče čuveni specijalitet Pekinška patka. Pačetina se ubraja u dijetalnu hranu, sa niskim udelom masti i relativno visokim sadržajem belančevina. Zato spada u namirnice koje se mogu koristiti u svakodnevnoj ishrani, poput svih drugih vrsta belog mesa.

Ćuretina je vrlo lagano, niskokalorično meso, bogato proteinima, nezasićenim masnim kiselinama, mineralima i vitaminima. Najčešće se servira pečena ćuretina, a vrlo je ukusno i dimljeno ćureće meso. U SAD i Kanadi, ćuretina se tradicionalno priprema za Dan zahvalnosti, kada se uz nju služe brusnice i razni sosevi.

Guščje meso sadrži više masti u odnosu na ostala živinska mesa, pa je pogodno za pripremu putera i za pomfrit, koji spremljen na ovaj način predstavlja pravi delikates. Pečena guska je tradicionalno božićno jelo u Skandinaviji, Irskoj, Velikoj Britaniji, Nemačkoj, a od mesa guske se spremaju i dva čuvena francuska specijaliteta – Confit i Foie gras.

Tajne pravilnog pripremanja živinskog mesa

Pečenje – Najpre na vreloj masnoći brzo prepečemo meso, kako bi se na površini formirao zapečeni sloj koji će zadržati sočnost. Onda se meso stavi u pećnicu i peče na umerenoj temperaturi.

Kuvanje – Meso se stavlja u vrelu vodu, kako bi se na površini stvorila pokorica koja će zadržati vodu i ukus mesa. Zatim se meso kuva na umerenoj vatri. Za pripremu supa, najbolje je koristiti meso od starije živine, jer sadrži više belančevina i umereno je masno. Nisu naše bake zalud govorile „Stara koka – dobra supa“.

Kuvanje na pari – Za lagan, hranljiv i sočan obrok, najbolje je meso pripremiti kuvanjem na pari. U posudu nalijemo vodu, pa preko postavimo nastavak sa rupicama na dnu. U nastavak stavljamo meso, pri čemu treba voditi računa da se ono ne dodiruje sa vodom. Sud pokolopimo i stavimo ga na laganu vatru.

Dinstanje – Za dinstanje se mogu koristiti voda, supa ili belo vino. Meso koje omekša u vlastitom soku sačuvaće punoću ukusa, biće izuzetno sočno i mekano.

Kombinovana priprema pečenjem i dinstanjem – Meso stavimo najpre u dobro zagrejanu pećnicu i brzo ga prepečemo, dok se ne napravi pokorica. Zatim ga vadimo iz pećnice, stavljamo u šerpu dodajemo sveže povrće, prelivamo vodom, supom ili vinom, poklopimo šerpu i dinstamo na umerenoj vatri.

Sponzorisano:

Loading...