Sadnja, sorte i uzgoj lavande

Lavanda (lat. Lavandula officinalis) je višegodišnja polugrmovita zeljasta biljka. Raste na livadama i suvim i toplim mestima. Mada se ova lekovita biljka uglavnom proizvodi u mediteranskim krajevima, lavanda se može uspešno uzgajati i na kontinentalnom području na nadmorskoj visini do 1 200 m. Obično dostiže visinu od 60 cm do jednog metra i cveta u julu i avgustu. Lavanda se može gajiti profesionalno na plantažama, ali i na balkonu u saksijama i kao ukrasna biljka u vrtovima i parkovima, zahvaljujući prijatnom mirisu i dekorativnom izgledu.

U nastavku teksta ćemo se upoznati sa uslovima koji su potrebni za uspešno uzgajanje ove lekovite biljke, načinom njene sadnje, prinosima i isplativošću njenog uzgoja, kao i sa najpoznatijim sortama.

Sadnja, sorte i uzgoj lavande

Koji su optimalni uslovi za gajenje lavande?

Imajući u vidu činjenicu da je korenov sistem lavande veoma razvijen, zatim da odlično podnosi sušu, uspeva bez mineralnog đubriva i nije joj potrebna nikakva hemijska zaštita, gajenje ove biljke je na neki način ekološko i organsko. Lavanda veoma dobro podnosi niske temperature, čak i do -20 stepeni, a neke vrste i do -30.

Može uspeti i na siromašnom i slabije plodnom zemljištu, koje treba da bude dobro drenirano, sa PH vrednošću od 6,5 do 7,5. Dok alkalna i krečnjačka zemljišta pojačavaju njen miris, na kiselom tlu nikako ne uspeva.

Takođe, za pravilan razvoj lavande, direktna izloženost sunčevoj svetlosti od bar 8 sati dnevno je obavezna.

Glavno orezivanje se vrši u kasno proleće. Nakon perioda cvetanja stare cvasti se seku, a kod potpuno žbunastih formi precvetali delovi se obavezno uklanjaju.

Iako je može da podnese sušu, stalno zalivanje u prvoj godini je imperativ, naročito za vreme letnjih žega ili u proleće i jesen, ukoliko su visoke temperature.

Kako se vrši sadnja lavande?

Lavandu je moguće saditi tokom čitave vegetacione sezone. Ipak, period koji se naročito preporučuje za sadnju ove biljke je kasno proleće. Sadi se u redove u pravcu sever-jug. Razmak između biljaka treba da bude 50 cm, a rastojanje između redova 100 cm. Dakle, potrebno je 20 000 biljaka za jedan hektar.

Ukoliko krećete sa sadnjom, potrebna vam je zemlja od tri dela treseta i jednog dela peska. Drenažu treba stalno obavljati da bi do korena stigla dovoljna količina kiseonika. Potrebno je odrezati grančicu dužine od oko 10 cm sa donje polovine odrasle zdrave lavande. Zatim skinite donja dva lista, ubacite u posudu sa zemljom i zalijte. Za 6 nedelja će se razviti mlada biljka. Ova posuda sa mladom biljkom u početku treba obavezno da bude zaštićena od jakog sunca, kiše i jakih vetrova, a kasnije je treba postepeno izlagati spoljašnjim vremenskim uslovima. Nakon mesec i po dana, biljka se presađuje u veće saksije ili u zemlju i pritom se koren tretira stimulansom rasta.

Nega i održavanje

Ukoliko gajite lavandu u saksiji, preko zime je prebacite na zaštićeno mesto i povremeno zalivajte, dok onu u bašti možete pokriti granama četinara. Kao što je već pomenuto, lavanda ne zahteva nikakva mineralna đubriva. Jedino joj možete dodati malo komposta u proleće.

Berba, zarada i prinos

Treća godina je period u kojem lavanda najčešće daje pun rod. U prvoj godini skoro da ne daje nikakav prinos, dok je u drugoj godini 50%. Plantaže lavande se eksploatišu oko 10 godina. Budući da se ova biljka dosta koristi u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, kao i u tradicionalnoj medicini, gotovo da je izvesno da je njen uzgoj isplativ. Na jednom grmu lavande ima oko 1 kg do 1,5 kg cveta, a litar ulja lavande košta oko 100 evra.

Koje su najpoznatije sorte lavande?

Postoji oko 30 različitih sorti lavande i oko 200 njihovih varijeteta. U najpoznatije spadaju sledeće:

Prava lavanda (lat. Lavanadula angustofolia). Originalna biljka iz koje su vekovima stvarane razne podvrste. Najviše raste na mediteranskom području, koje je njeno prirodno stanište, a može se sresti i u unutrašnjosti Engleske i Francuske. Ljubičaste je boje i ima prepoznatljiv prijatan miris.

Španska lavanda. Ova sorta se takođe naziva francuska lavanda jer raste i u Francuskoj. Ima tamnoljubičaste cvetove u obliku ananasa i tamnozelene listove. Raste široko i nisko, veoma se brzo širi i lako se adaptira na spoljašnje uslove.

Francuska lavanda.  Sorta koja je prepoznatljiva po sivkasim listovima oštrih ivica. Cvetovi su veliki i grubi.

Lavanda Budrovka (lat. Lavandula hybrida). Najpoznatiji hibrid lavande, tzv. lavandini, koji je dobijen ukrštanjem lavande intenzivnog mirisa sa više cvetova. Ovakvi cvetovi rastu brže i veći su, zbog čega se sve više koriste. Veoma dobro uspeva u svim kontinentalnim predelima.

“Vunasta” lavanda. Sorta koja cveta u kasno leto kada ostale vrste venu. Ima tamnljubičaste cvetove i najbolje uspeva na suvom zemljištu.

Žuta lavanda. Njena najupečatljivija karakteristika su cvetovi sa vrhovima izrazito žute boje. Listovi su joj takođe žutozelene boje. Ova sorta je specifična jer je najveća, najbrže raste, ima duge cvetove i najzelenije listove. Njome se najčešće ukrašavaju vrtovi.

Goodwin Creek. Hibridna vrsta francuske lavande. Nižeg je rasta i ima tamnije ljubičaste cvetove koji se nalaze na stabljici.

Sponzorisano:

Loading...