Kako se jede graviola

Graviola je jedna od još uvek malo poznatih tropskih vrsta voća, koje nije lako i jednostavno pronaći na tržištu.
Sa druge strane, na tržištu su dostupni i sve više su zastupljeni različiti preparati i proizvodi, čiji sastav se zasniva na ekstraktima listova i ploda graviole.

Kakvu svrhu ima upotreba sveže graviole i preparata na bazi graviole?

Graviola se već dugi niz godina koristi u alternativnoj medicini i poseduje svojstva koja su dala jako dobre rezultate u sprečavanju nastanka karcinoma, kao i u lečenju pojedinih vrsta već razvijenih oblika karcinoma.

Kako se jede graviola

Takođe, ovu vrstu voća, preporučljivo je da koriste i osobe koje su bile izložene hemoterapiji, kako bi se sprečio nastanak novih zdravstvenih problema.

Upotreba graviole kod ovakvih osoba drastično podiže i poboljšava imunitet i otpornost organizma, vraća snagu, regeneriše zdrave ćelije i sprečava nastanak malignih promena na ćelijama.

Sve to, graviola postiže zahvaljujući činjenici da predstavlja jedan od najjačih antioksidanasa u biljnom svetu.

Zato, graviolu je dobro koristiti i u besprekorno zdravom stanju i onda kada ne postoji ni minimum predispozicije za nastanak malignih oboljenja, jer osim što sprečava i leči karcinom, ova vrsta voća ima generalno pozitivan uticaj na organizam.

Kako izgleda graviola?

Plodovi graviole su tamno zelene boje, pokriveni sitnim nepravilnim izbočinama nalik na bodlje ili iglice. U cilju da vam što jasnije opišemo spoljašnji izgled ovog voća, pomenućemo da graviola asocira na bodljikavi ili igličasti krastavac, s tim što su njeni krajevi međusobno asimetričnih dimenzija.

Tačnije, graviola je umereno kruškastog oblika, jedan njen kraj je primetno tanji u odnosu na njen drugi kraj. Njena unutrašnjost je bele do svetlo bež boje koja je u uzdužnom preseku ispunjena crnim semenkama koje obrazuju elipsasti oblik.

Kako se jede graviola?

Iako je kao što smo napomenuli, svežu graviolu jako teško naći na tržištu, ona ima izuzetno prijatan i osvežavajuć ukus kada se jede u svežem stanju. Konkretno njen ukus se može opisati kao mešavina ukusa pomorandze i ananasa i ujedno je i kiseo.

Da bi ste pojeli graviolu, potrebno je da je pre svega oljuštite. Ljuštenje graviole je jednostavno i lako. Nakon toga, možete je iseckati na sitne komade i pojesti dok je sveža. Takođe, možete je i kombinovati sa drugim vrstama voća. Ukoliko vam je njen ukus suviše kiseo, ne preporučuje se da je konzumirate sa šećerom, već je možete izblendati i popiti u vidu soka, koji takođe možete kombinovati sa sokovima od drugih vrsta voća, pa čak i povrća.

Ono što takođe možete uraditi ukoliko vam je graviola suviše kisela, jeste da je izpasirate i pomešate sa jogurtom, a zatim popijete.

Graviolu nikako nemojte termički obrađivati, nemojte je pripremati u vidu voćnog kompota ili slično, jer se time uništavaju njena lekovita svojstva i samim tim njen učinak i delovanje na organizam se eliminiše.

Koja je preporučena dnevna doza graviole?

Dnevno je potrebno uzimati do tri čaše soka od ceđene graviole ili tri puta po najviše dve kapsule preparata na bazi graviole. Tu meru ne treba prelaziti jer ukoliko je unos graviole u organizam veći, može doći do pojačanog rizika od nastanka Parkinsonove bolesti.

Kada je reč o izazivanju tog rizika, treba znati da on postoji samo i isključivo u situacijama kada je unos graviole veći od preporučenog i kada se to ponavlja redovno i dugotrajno. Ta mogućnost je uzrokovana činjenicom da graviola sadrži anonacin, a procenjuje se da je to supstanca koja izaziva pojavu određenih oblika Parkinsonove bolesti.

Šta još sadrži graviola?

Pored antikancerogenih elemenata, graviola sadrži još i veliku količinu fosfora, kao i vitamina B1, vitamina B2 i vitamina C.

Sponzorisano:

Loading...