Post na vodi – pravila i jelovnik

Post je jedan od najvažnijih elemenata načela pravoslavnog hrišćanstva. Obeležava određene periode u toku godine, pre svega one koji prethode velikim i značajnim crkvenim svetkovinama i slavama.

Prva asocijacija na post je uzdržavanje od određene hrane i pića, no, on je daleko više od toga. Post predstavlja opšte stanje potpune kontemplacije, uspostavljanje ravnoteže našeg uma, duha i tela. Uzdržavanje od hrane zapravo pomaže postizanju našeg emotivnog, duhovnog i misaonog smirenja.

Blagotvornost posta

Post pročišćava naše celokupno biće i kada posti u kontinuitetu, čovek isceljuje telo od štetnih materija, revitalizuje imunitet i čisti organizam. Ovo doprinosi i preporodu u emotivnom i psihičkom smislu, što je od posebnog značaja za savremenog čoveka, koji je svakodnevno izložen stresu i brigama. Post pomaže dovođenju celog organizma i zdravlja u ravnotežu, a cilj posta upravo je postuzanje tog čudotvornog stanja mirnoće i blaženstva, koje upotpunjava i u duhovnom smislu.

Post na vodi - pravila i jelovnik

Naravno, blagodeti posta će imati vidljivog učinka ukoliko ga se pridržavamo na pravi način. Pošto je pitanje ishrane najveći i najsveobuhvatniji deo samog posta, to joj se treba posvetiti posebna pažnja. Takođe, postoje pravila kad i na koji način se posti, a najstrožiji oblik posta je post na vodi.

Nije retko da ljudi odabiraju potpuno pogrešne namirnice tokom posta, misleći da time ispune propisana pravila. Neke osobe ne bi trebalo da poste usled određenih zdravstvenih stanja, te svaki vernik u tom slučaju može tražiti razrešenje od sveštenika.

Kada se posti na vodi?

Post na vodi je najstrožija vrsta posta. U toku dugog Božićnog posta, tokom kojeg se ne jedu meso, beli mrs,kao ni jaja, sredom i petkom se posti isključivo na vodi. Drugim danima su dozvoljeni vino i ulje. Neki vernici se generalno pridržavaju ovog načina pročišćavanja i i inače poste sredom i petkom. Poslednja nedelja pred praznik je nešto strožija po pitanju posta i poželjno je da se posti samo na vodi. Uoči Božića, na Badnje veče, post na vodi se smatra obaveznim.

Još jedan veliki praznik zahteva dug period uzdržavanja od jela i pića, a to je, naravno, Uskrs. Uskršnji post je najstroži u celom hrišćanskom svetu i uvek se započinje ponedeljkom. Cela prva nedelja posta se naziva Čistom nedeljom i zahteva post na vodi. Veliki petak takođe obavezno podrazumeva veliko odricanje i hrana se priprema na vodi.

Jelovnik za post na vodi

Post na vodi može da ispuni svoju svrhu, u duhovnom i telesnom smislu, ukoliko tokom njega konzumiramo pažljivo odabranu i dobro spremljenu hranu. Postoje razna jela koja se spremaju isključivo na vodi, a koja i dalje mogu biti hranljiva i dobra za naš organizam. Posna ishrana može da bude raznovrsna i da se sastoji od korisnih i hranljivih namirnica, a da se pritom ispoštuju sva pravila posta. Ovo su neki od predloga šta spremati tokom perioda posta. Slede predjela, prilozi i dodaci koji su dozvoljeni i preporučuju se za posni meni.

  • Kačamak od belog ili žutog kukuruznog brašna. Priprema se uz so i vodu.
  • Potaž od povrća, preporučuju se šargarepa, brokoli i karfiol.
  • Biljne supe spremljene od kuvanog povrća sa začinima.
  • Sveže i kuvano povrće sa začinima.
  • Sveže salate i salate od kuvanog povrća, kao i mešane salate poput pasulja i sveže paprike sa kiselim krastavcima i lukom. Dobar izbor je i turšija.
  • Hleb i jednostavna peciva poput kifli.
  • Biljni začini i soja sos.

Na vodi se mogu pripremiti zdrava i ukusna jela, koja ne opterećuju organizam, a u potpunosti su uskladu sa svim načelima posta na vodi. Sledi nekoliko primera jela i obroka koji se mogu pripremati tokom posta na vodi.

  • Testenina bez jaja sa pasiranim paradajzom i povrćem.
  • Pečeni krompir i pire na vodi, bez mleka.
  • Punjeni paradajz sa pirinčem i bosiljkom, pečen.
  • Kuvano žito na razne načine.
  • Pirinač sa povrćem.
  • Variva poput graška, pasulja i boranije, bez zaprške i dodataka.
  • Tofu sir, svež i grilovan.

Posna ishrana na vodi može da uključuje i poslastice. One će zadovoljiti želju za slatkim, a pritom nećemo prekršiti post. Ovi predlozi su hranljivi i zdravi, ukoliko se konzumiraju u malim količinama.

  • Voćni kompot
  • Žito sa orasima, bez šlaga.
  • Sveže i sušeno voće, kao i orašasti plodovi.
  • Domaći džemovi, med, slatko i ratluk.
  • Sutlijaš sa cimetom.

Da li je post dobar za zdravlje?

Puno je nedoumica i rasprava na ovu temu. Generalno posmatrano praktikovanje ovog vida telesnog i duhovnog pročišćenja može da ima dosta pozitivnih efekata na naš organizam, ukoliko odabiramo dobre i korisne zamene za mrsnu hranu i ne preterujemo sa uskraćivanjem neophodnih materija koje su nam potrebne za pravilno i efikasno funkcionisanje.

Neke teorije smatraju da uzdržavanje od hrane oslobađa organizam od toksina i svih štetnih materija, jer u toku apstinencije, on biva primoran da energiju crpi iz sakupljenih rezervi. U toku uobičajene prehrane, organizam je veći deo vremena zauzet samo varenjem hrane i ne stiže da se bavi eliminacijom otrova.

U procesu koji se događa u organizmu kada mu uskratimo jedan deo namirnica, organizam najpre poseže za rezervama glikogena koji se skladišti u jetri. Kada potroši ove zalihe, usmerava se na masne naslage i abnormalna tkiva, poput apcesa, cista i tumora.

Zvanična medicina je uverena u druga mišljenja. Predstavnici ove struje tvrde da u nedostatku hrane, organizam energiju crpi iz mišića, što nije korisno niti dobro za ukupno zdravlje. Privremeno i kratko gladovanje ipak može da bude korisno i deluje prošišćujuće na naš organizam. U svakom slučaju, važno je da je osoba svesna svog zdravstevnog stanja i telesnog sastava, te se preporučuje obavezno savetovanje sa lekarom, pre upuštanja u duge religijske postove, posebno ukoliko se drže na vodi.

Sponzorisano:

Loading...