Povišen i smanjen kreatinin u krvi – normalne vrednosti i lečenje

Kreatinin test krvi meri nivoe kreatinina u vašoj krvi. Ovaj test se radi da bi se utvrdilo koliko dobro rade vaše bubrezi. Čišćenje i filtriranje otpadnih materija van krvi je važna funkcija bubrega.

Kreatinin je normalan otpadni materijal koji se stvara u vašoj krvi radom mišića. Vaš organizam proizvodi kreatinin u konstantnim nivoima sve vreme, a bubrezi uklanjaju skoro sav ovaj kreatinin.

Upoređivanjem količine kreatinina u vašoj krvi sa standardnim normalnim vrednostima, zdravstveni radnik može zaključiti koliko dobro funkcionišu vaši bubrezi.

Kreatinin se može izmeriti i preko testa urina.

Da li ovaj test ima i druge nazive?

Možemo ga nazvati i serum kreatinin.

Zašto se radi ovaj test?

Ovaj test ćete raditi u sklopu regularne zdravstvene kontrole. On je obično sastavni deo rutinske analize krvi.

Lekar će možda zatražiti da uradite ovaj test ako imate simptome neke bolesti bubrega. Rizik od bubrežnih oboljenja je veći ako ste stariji, ako imate visok krvni pritisak, dijabetes ili porodičnu istoriju bubrežnih bolesti. Znaci i simptomi bubrežnih oboljenja uključuju:

  • čest umor;
  • oticanje stopala ili zglobova;
  • slab apetit;
  • podočnjake i otečeni kapke;
  • suvu kožu koja svrbi;
  • grčeve u mišićima;
  • učestalo mokrenje;
  • bolno uriniranje;
  • krv ili protein u urinu.

Ako se već lečite od nekog bubrežnog oboljenja, možda će vam biti potreban ovaj test da biste proverili koliko dobro napredujete u lečenju.

Koji drugi testovi se mogu raditi uz ovaj test?

Vaš lekar može da proveri koncentraciju kreatinina u krvi u odnosu na vaše godine, rasu, pol i druge faktore, da bi izračunao brzinu glomerularne filtracije (GFR). GFR se smatra najboljim merenjem funkcije bubrega.

Urea nitrogen u krvi (BUN) je još jedan test krvi koji se često vrši zajedno sa merenjem kreatinina. BUN je otpadni produkt koji potiče iz procesa varenja. Zdravstveni radnici ga mere kako bi videli na koji način funkcionišu vaši bubrezi.

Takođe možete uraditi test koji meri količinu kretinina u urinu.

Šta znače rezultati?

Rezultati ispitivanja mogu se razlikovati u zavisnosti od starosti, pola, medicinske istorije, metoda koje se koriste za ispitivanje, itd. Rezultati testova možda ne znače da imate problem. Lekar će vam dati najbolje tumačenje testova.

Normalan nivo kreatinina zavisi od toga koliko mišićne mase imate. Normalan nivo za muškarca je veći nego za ženu. Deca imaju niže nivoe od odraslih. Kreatinin se meri u miligramima po decilitru. Evo normalnih vrednosti prema uzrastu:

  • 0,9 do 1,3 mg/dl za odrasle muškarce;
  • 0,6 do 1,1 mg/dl za odrasle žene;
  • 0,5 do 1,0 mg/dl za decu uzrasta od 3 do 18 godina;
  • 0,3 do 0,7 mg/dl za decu ispod 3 godine.

Ako je vaš kreatinin povišen, to može značiti da imate:

  • oboljenje bubrega;
  • blokadu u urinarnom sistemu;
  • oboljenje mišića;
  • kongestivnu srčanu insuficijenciju;
  • dijabetes;
  • dehidraciju;
  • prekomerni rad tiroidne žlezde;
  • šok.

Ako je vaš kreatinin snižen, to može značiti da imate:

  • oslabljene mišiće;
  • tešku bolest jetre;
  • nedovoljno proteina u ishrani.

Kako se radi ovaj test?

Test se radi uzimanjem uzorka krvi. Iglom se izvuče krv iz vene na vašoj ruci.

Šta bi moglo da utiče na rezultate testa?

Neki faktori koji mogu ometati test kreatinina u krvi uključuju:

  • trudnoću;
  • unošenje veće količine mesa u poslednje vreme;
  • uzimanje velikih doza vitamina C;
  • uzimanje određenih lekova, naročito antibiotika.

Šta je kreatinin?

Kreatinin je otpadni materijal koji nastaje od prirodnog i normalnog razlaganja tkiva mišića. Kako se kreatinin formira u organizmu, tako se nakon toga filtrira kroz bubrege i luči putem urina. Lekari mere nivoe kreatinina u krvi da bi utvrdili funkciju bubrega. Sposobnost bubrega da upravlja kreatininom se zove brzina pročišćavanja kreatinina. To pomaže da se utvrdi brzina glomerularne filtracije, tj. brzina protoka krvi kroz bubrege.

Ako imate nisku stopu GFR-a ili pročišćavanja kreatinina, lekar će osmisliti akcioni plan koji će pomoći da se problem reši. Glavni uzrok hroničnog bubrežnog oboljenja je visok pritisak, kao i dijabetes. Ako imate ova oboljenja, prvi korak je da ih stavite pod kontrolu. Ako nemate ova oboljenja, onda će vam biti potrebne dalje analize kako bi se identifikovao razlog oboljenja bubrega.

Periodično proveravanje GFR-a ili pročišćavanja kreatinina pomaže vam da pratite stanje vaših bubrega. Većini ljudi neće biti potrebna dijaliza dok GFR i pročišćavanje kreatinina ne dostignu vrlo niske nivoe.

Normalna funkcija bubrega i brzina glomerularne filtracije

Sva krv u telu protiče kroz bubrege sto puta u toku svakog dana. Bubrezi potisnu tečni deo krvi kroz tanane filtere (nazvane nefroni), a zatim reapsorbuju većinu fluida nazad u krv. Fluid i otpadni materijal koje bubrezi ne reapsorbuju se izlučuju kroz urin.

Stopa protoka krvi kroz bubrege je stopa glomerularne filtracije ili GFR, kako je već rečeno. Glomeruli su mikroskopski snopovi krvnih sudova unutar nefrona i krucijalni su deo sistema za filtraciju. Glomerularna filtracija  i njena brzina se ne mogu direktno meriti, pa se zbog toga mere kreatinin i pročišćavanje kreatinina.

Kao što je rečeno, kreatinin je otpadni materijal koji se konstantno proizvodi tokom normalnog i prirodnog razlaganja mišića, tj. njihovog tkiva. Bubrezi filtriraju kreatinin iz krvi kroz urin i ne reapsorbuju ga skoro uopšte.

Količina krvi koju bubrezi mogu osloboditi od prisustva kreatinina u minuti zove se pročišćavanje kreatinina. Pročišćavanje kreatinina kod zdrave mlade osobe je oko 95 mililitara u minuti (za žene) i 120 mililitara u minuti za muškarce. To znači da svakog minuta ljudski bubrezi pročiste 95-120 ml krvi od kreatinina. GFR može zavisiti od starosti, pola i telesne mase. Generalno, pročišćavanje kreatinina je odličan način da se utvrdi stopa glomerularne filtracije.

Merenje pročišćavanja kreatinina i renalna funkcija

Lekari koriste analizu kreatinina i pročišćavanja kreatinina da bi proverili renalnu funkciju. Testiranje stope pročišćavanja kreatinina pokazuje sposobnost bubrega da filtriraju krv. Ako je renalna funkcija oslabljena, pročišćavanje kreatinina se snižava.

Postoje dva glavna načina analize kreatinina koje lekari koriste da bi izmerili bubrežne funkcije:

  • pročišćavanje kreatinina može biti precizno utvrđeno merenjem količine kreatinina koji je prisutan u uzorku urina koji je sakupljan 24h; ova metoda zahteva od pacijenta da sakuplja urin u plastičnoj flaši tokom čitavog dana i da ga donese na analizu; iako je ova metoda nekonvencionalna, može biti neophodna da bi se uradila dijagnoza nekih bubrežnih oboljenja;
  • GFR može biti određen korišćenjem jednog uzorka krvi i merenjem kreatinina u njemu; što je veća količina kreatinina u krvi, to je manja pročišćenost kreatinina i snižen GFR.

Rezultati

Rezultati kreatinina u krvi se mere u miligramima po decilitru ili mikromolima po litru. Normalan opseg za kreatinin u krvi može biti od 0,84 do 1,21 miligrama po decilitru ili 74,3 do 107 mikromolova po litru. Naravno, ovo može varirati od laboratorije do laboratorije, može se razlikovati u odnosu na to da li ste muškarac ili žena i zavisi od vaše starosti.

Generalno visok nivo serumskog kreatinina znači da vaši bubrezi ne rade kako valja. Vaš nivo kreatinina može privremeno biti povišen ako ste dehidrirali, imate mali volumen krvi, jedete velike količine mesa ili uzimate određene lekove. Dijetalni suplement kreatin, koji koriste bodibilderi, takođe može imati isti efekat.

Ako je vaš serumski kreatinin povišen u odnosu na normalu, vaš lekar može poželeti da potvrdi rezultate sa još jednom analizom krvi i urina. Vrlo je važno da se upravlja krvnim pritiskom i da se redovno uzimaju lekovi za pritisak.

Ako vaši bubrezi ne rade kako treba, povećan nivo kreatinina se može akumulirati u vašoj krvi.

Reč kreatinin inače potiče od grčke reči kreas što znači meso! To je zapravo materijal koji nastaje razlaganjem kreatin fosfata u mišićima.

Serum kreatinina je vrlo važan indikator renalnog zdravlja čoveka.

Kreatinin se proizvodi putem biološkog sistema koji uključuje kreatin, fosfokreatin i adenozin trifosfat. Kreatin se prvenstveno sintetiše u jetri, a onda se putem krvi doprema do drugih organa, mišića, mozga. Tamo, u mozgu, kroz fosforilation, on postaje visokoenergetsko jedinjenje fosfokreatin.

Svakoga dana se 1-2% mišićnog kreatina konvertuje u kreatinin. Muškarci imaju više nivoe kreatinina od žena zbog toga što imaju veću mišićnu masu skeletnih mišića. Uvećan unos kreatina kroz ishranu ili unošenje visokoproteinske hrane (meso) može povećati dnevno izlučivanje kreatinina.

Interesantan je podatak da kreatinin može da bude vrlo efikasan kada je u pitanju uništavanje raznih vrsta bakterija, kao i onih koje su otporne na antibiotike. Kada su u pitanju gljivice, izgleda da tu nemaju uticaja. Mehanizam kojim kreatinin ubija bakterije nije još uvek otkriven, a neke nedavne studije su pokazale da kreatinin može da pokaže i neka imunosupresivna svojstva.

Šta izaziva povišen kreatinin u krvi?

Da ponovimo: kreatinin se meri u rutinskim analizama krvi i on je refleksija opšteg metaboličkog zdravlja. Normalni nivoi kreatinina u krvi za muškarce su oko 0,6 do 1,2 mg/dl i 0,5 do 1,1 mg/dl za žene. Kreatinin je hemijski otpad koji se nalazi u krvi – nusprodukt normalnih, svakodnevnih kontrakcija mišića. U normalnim uslovima, on se filtrira kroz bubrege i uklanja iz tela mokrenjem.

Bez obzira na funkciju bubrega, zbog uzimanja određenih suplemenata ili lekova, dehidracije, konzumiranja velikih količina mesa ili proteina, mogu se pojaviti privremeni povišeni nivoi kreatinina.

Abnormalno visok nivo kreatinina može ukazati na oštećenje bubrega ili hroničnu bubrežnu bolest. Funkcionalno oštećenje bubrega može biti zbog ozbiljne infekcije ili smanjenog protoka krvi u bubrezima. Smanjen protok krvi ili nizak krvni pritisak može biti rezultat srčane insuficijencije, bolesti arterija ili teške dehidracije.

Drugi razlog je gubitak arhitektonskih jedinica u kojima se vrši filtracija – glomerula. Povećanje kreatinina u krvi i smanjenje izlučivanja su znaci izgubljene glomerularne funkcije bubrega ili brzine glomerularne filtracije. Bolesti koje utiču na mikroskopske krvne sudove u glomerulu, kao što su dijabetes, inflamatorne ili autoimune bolesti bubrega (lupus), mogu oštetiti delikatne strukture uključene u filtraciju bubrega. Neka nasleđena stanja takođe mogu biti uzrok, zatim odgovor na infektivne agense (streptokoke) ili oštećenja uzrokovana lekovima.

Ljudi sa povišenim kreatininom mogu iskusiti sledeće simptome: konfuziju, slabost, kratak dah, umor i dehidraciju.

Drugi razlog za poremećenu bubrežnu filtraciju može biti vezan za opstrukciju urinarnog protoka. Blokada u urinarnom traktu, naročito u uretri (koja sprovodi urin iz bubrega u bešiku), u samoj bešici ili uretri, može sprečiti protok urina. Stanja koja mogu dovesti do blokade uključuju kamen u bubregu, kongenitalnu opstrukciju, posttraumatske ili postoperativne ožiljke, slabo pražnjenje bešike  ili kancer prostate.

Izvori kreatinina

Pored proizvodnje u skeletnim mišićima tela, kreatin i kreatinin su takođe prisutni u ishrani koja je bogata mesom. Vegetarijanci imaju niži unos ovih supstanci nego ljudi koji jedu hranu bogatu životinjskim mesom, naročito govedinom. Kreatin je molekul koji deluje kao energija za mišiće i razgrađuje se u kreatinin.

Ljudi koji žele da poboljšaju performanse mišića ponekad uzimaju kreatinske suplemente, kao što su soli kreatina. Veliki unos prehrambenih ili dodatnih izvora kreatina može povećati brzinu proizvodnje kreatinina, podići kreatinin u plazmi i povećati kreatinin u urinu.

Šta izaziva smanjen kreatinin u krvi?

Kada bubrezi funkcionišu normalno, nivo kreatinina najbolje odražava količinu mišića u telu (mišićnu masu). Nizak nivo mišićne mase je vodeći uzrok niskog nivoa kreatinina u krvi. Na primer, kako ljudi stare, nivo kreatinina se smanjuje jer čovek gubi mišićnu masu – posebno ako ne vežba redovno. Još jedan uzrok smanjenog kreatinina u krvi je teška neuhranjenost koja dovodi do gubitka mišića.

Kada je unos ili apsorpcija kalorija iz hrane ozbiljno smanjena, telu je potreban alternativni izvor energije kako bi nadoknadio nedovoljan broj kalorija. Masti i razloženi proteini – prvenstveno iz mišićnog tkiva – pružaju potrebnu energiju sa smanjenim unosom ili apsorpcijom kalorija. Produženo gladovanje ili bolest koja smanjuje apsorpciju hranljivih materija može dovesti do značajnog gubitka mišićne mase i niskog nivoa kreatinina.

Sponzorisano:

Loading...