Prema predviđanjima stručnjaka do 2050. godone na svetu će živeti preko 9 milijardi ljudi. Predviđen je rast od preko 30% što znači da treba nahraniti dodatnih 2.3 milijarde građana. To znači da će poljoprivrednici inati pune ruke posla.
U naredne četiri decenije moraće da proizvede više hrane nego što su to radili u prethodnih 8000 godina. Zbog toga će morati poljoprivrednici da pristupe boljim alatima, naprednijim poljoprivrednima praksama koji će doprineti povećanju prinosa, a da se pritom koristi manje resursa. Sastav hrane će se u budućnosti znatno razlikovati.
Danas je sveprisutnija migracija ljudi iz ruralnih sredina. Mladi najviše odlaze u gradove i nemaju svest o tome kako se hrana proizvodi.
Naučne studije pokazuju da će do 2050. godine u urbanim sredinama živeti oko 70% urbanog područja. Zbog toga se javlja potreba za upotrebom nove tehnologije za proizvodnju i preradu hrane, njenog skladištenja, ali i distribucije. Nejednaka raspodela obradivog zemljišta širom sveta negde predviđa da će ljudi morati da se snalaze kako bi proizvode nametnuli tržištu, a uz to i kako bi bili uspešniji i efikasniji.
Inovacije u poljoprivredi
Klimatske promene i sve češća pojava vremenskih neprilika dovela je do usavršavanja tehnologija za proiuvodnju semena koje se prilagođava oštrijim vremenskim uslovima i iscrpljenom zemljištu. Rezultat toga jeste uvođenje inovativnih rešenja koji će doprineti do poboljšanja u proizvodnji hrane i prehrambenoj industriji, a uz veća ulaganja u znanje i tehnologiju proizvodnja će biti efikasnija i brža. U susret novoj eri koja će zahtevati više hrane neophodno je uvesti inovativna rešenja koja su utemeljena na znanju.
Kvalitetnije seme, zaštita useva, efikasniji najloni za plastenike, bolje mašine povećaće produktivnost. Moderne prakse upravljanja navodnjavanjem i uzgajanjem kultura, mobilna tehnologija, upravljanje mehanizacijom i poljoprivrednim dobrima imaće poseban značaj u narednom periodu.
Usled napredovanja tehnologije poljoprivrednici će uspeti da proizvode veće količine za manje radnih sati. Cilj je da se prinosi povećaju, a da se istovremeno inputi smanje.
Napredak u poljoprivrednoj proizvodnji doprinosi i održivom poljoprivrednom sistemu koji podrazumeva kontinuirano poboljšavanje uz manje korišćenje resursa.
Upravo zbog tehnološkog napretka u proizvodnji hrane i poljoprivredi uopšte učiniće da se poboljša zdravlje miliona stanovnika, ali i da se svima omogući veća dobrobit.
Najvažnije je da se u budućnosti poljoprivrednicima omogući veća proizvodnja uz manju upotrebu zemljišta i manje resursa.
Novine u poljoprivrednoj proizvodnji
Danas je sveprisutnija upotreba mobilnih aplikacija u poljoprivrednoj proizvodnji. Iako je taj trend u svetu odavno prisutan, danas to polako postaje praksa i u Srbiji.
Naime, poznati srpski instituti usavršili su tehnologiju provere kvaliteta zemljišta, kvaliteta prinosa i procene vremenskih uslova kako bi se uz manje rada više proizvelo.
Ipak, ono što najviše muči naše poljoprivrednike jesu mali poljoprivredni posedi koji nisu dovoljni za proizvodnju velikih količina. Iako je naša zemlja poljoprivredna, jasno je da je moderno dovelo da pražnjenja ruralnih sredina, jer se najviše mladi opredeljuju za odlazak u veća mesta, pa zemljište ostaje neobrađeno i propada.
Srećom, ima i drugačijih primera. Ima i mladih koji žele da se vrate na selo, jer budućnost vide na svom imanju, a to ne čudi, jer dok je sveta, biće i ljudi, a dok je ljudi moraće da se proizvodi i hrana.