Aminokiseline u ishrani

Aminokiseline nastaju kada sokovi za varenje, koji se nalaze u želucu i crevima, razgrade proteine na osnovne jedinice. Potom se aminokiseline ponovo spajaju, kako bi stvorile proteine koji su neophodni telu. U zavisnosti od toga koje su se aminokiseline spojile, proteinski molekuli stvaraju hormone, enzime, organe, tkiva i mišiće.

Postoje dve vrste aminokiselina:

1) Neesencijalne aminokiseline

2) Esencijalne aminokiseline

S obzirom na to da neesencijalne aminokiseline telo proizvodi samo, hranom je potrebno unositi esencijalne, kojih ima 9, a to su: leucin, isoleucin, lisin, valin, treonin, metionin, triptofan, fenilalanin i histidin. Sve ove aminokiseline neophodne su kako bi se proizvodili proteini. Proteini su glavna gradivna komponenta ćelija u telu, posebno mišića, a takođe grade kosu i kožu, regulišu metabolizam, poboljšavaju imuni sistem i formiraju krvne ćelije.

Esencijalne aminokiseline su najviše zastupljene u naminicama životinjskog porekla, tačnije u mesu, ribi, jajima i mlečnim proizvodima. Masne ribe kao što su pastrmka, tuna, sardina i losos, sadrže neverovatnu količinu masnih kiselina koje štite od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Aminokiselina ima i u hrani biljnog porekla. Najviše ih ima u mahunarkama, žitaricama, orasima i sojinim proizvodima. Ipak, nijedna biljka ne sadrži sve potrebne aminokiseline. Upravo iz tih razloga, vegeterijanci moraju pažljivije da biraju svoju hranu ukoliko žele da unose sve potrebne aminokiseline.

Zašto su aminokiseline važne?

Unošenje aminokiselina, kroz hranu ili preparate, izuzetno je važno za celokupan organizam. Pre svega, aminokiseline pozitivno utiču na jačanje imuniteta, poboljšanje opšteg raspoloženja, koncentracije i brzine reagovanja. Važne su za mentalne funkcije i pamćenje.

Aminokiseline utiču na hipofizu, glavnu žlezdu u telu, koja luči hormon rasta. Ovaj hormon važan je za sagorevanje masti i izgradnju mišićnog tkiva. Osim toga, aminokiseline štite mišiće od razgradnje i pomažu oporavak i regeneraciju nakon povreda ili operacija, kao i nakon napornih treninga. Nedostatak aminokiselina pojačava umor, a dovodi i do nesanice i nervoze.

znacaj aminokiselina za zdravlje

Aminokiseline i ishrana

Dnevnu količinu proteina, a samim tim i aminokiselina, možete izračunati prema svojoj težini. U proseku je odraslim osobama potrebno 0,9 grama poteina dnevno po kilogramu telesne težine. Tako je, primera radi, odrasloj osobi teškoj 60 kilograma potrebno 54 grama proteina dnevno. Za većinu namirnica na etiketi piše koliko proteina sadrži. Preporučljivo je da oko 10-20% kalorija unetih u toku dana potiče od proteina.

Ukoliko se borite sa prekomernom težinom, hrana bogata proteinima olakšava mršavljenje. Piletina, riba, mahunarke, govedina i druga visoko-proteinska hrana se sporije kreću od želuca do creva, što znači da osećaj sitosti traj duže. Osim toga, proteini spečavaju nagli porast šećera u krvi i ubrzan osećaj gladi kao što se to dešava pri konzumaciji lako svarljivih ugljenih hidrata, kao što su beli hleb ili pečeni krompir. Takođe je važno što je telu potrebno više energije za varenje proteina.

Saveti za ishranu bogatu aminokiselinama

Sve aminokiseline koje su vam potrebne, možete dobiti samo ukoliko konzumirate raznovsnu hranu. Kada je meso u pitanju, najbolji izbor su živina i ribe, posebo masne ribe kao što su tuna, sadina i losos. Govedinu, svinjetinu i jagnjetinu ne treba jesti prečesto i treba birati samo nemasne delove. Soju treba umereno upotrebljavati, posebno ukoliko niste odrasli jedući soju. Iako su soja i tofu izvrsna alternativa za crveno meso, dve do četiri porcije nedeljno su sasvim dovoljne, a doneće dovoljnu količinu proteina.

Mlečni proizvodi trebali bi biti od obranog mleka ili sa manje masnoće, jer u suprotnom proteini dolaze sa puno nezdravih masnoća. Mahune, kao što su leblebije, sočivo, grašak i pasulj, kombinacija su proteina i zdravih vlakana. Isto je i sa orasima, žitaricama i semenkama. U užinu treba uvrstiti suncokret, bundevu, indijski ili brazilski orah, lešnike, orahe ili bademe. Ugljene hidrate i proteine treba balansirati kako bi se smanjile šanse od srčanog i moždanog udara, kao i drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Sponzorisano:

Loading...